Šta lečimo
Uganuće skočnog zgloba
Lečenje uganuća skočnog zgloba i nestabilnosti koja posle njega ostane — vraćanje pokretljivosti članka, kontrole stopala i obrasca hoda.
Sadržaj pregledao: Dragan Mitrović — osteopata, fizioterapeut i Amatsu terapeut
Poslednji pregled sadržaja:

Uganuće skočnog zgloba je najčešća povreda mišićno-koštanog sistema i istovremeno ona koja se najlakše potceni. Kod velikog dela ljudi prvo uganuće ostavi nestabilnost koja traje i posle nego što bol i otok prođu — i upravo to je razlog zbog kog se uganuća ponavljaju.
Kako se dešava
Tipičan mehanizam je uvrtanje stopala ka unutra, kada se telesna težina prenese preko spoljne ivice stopala. Pod tim opterećenjem popuštaju spoljašnji ligamenti članka, najčešće prednji od njih. Uobičajen tok posle toga je poznat: otok, bol pri oslanjanju, nekoliko dana štednje, pa povratak u normalu čim bol popusti. Kod dobrog dela ljudi tu se priča i završi — kod velikog dela ne.
Procene se razlikuju, ali se u literaturi dosledno navodi da znatan deo ljudi posle prvog uganuća zadrži tegobe ili razvije stanje koje se naziva hronična nestabilnost skočnog zgloba. Uz to, rizik od novog uganuća je u godini posle prvog otprilike dvostruko veći nego kod nekoga ko se nikada nije uganuo. Šta se radi u prvim danima, razloženo je u tekstu uganuće skočnog zgloba — prvih 72 sata.
Nije labav ligament, nego zakasnela reakcija
Objašnjenje koje se najčešće čuje jeste da je ligament ostao „razlabavljen”. Kod dela ljudi to jeste tako, ali kod mnogih izmerena mehanička labavost ne odgovara osećaju nestabilnosti — članak na pregledu drži, a čovek i dalje ima utisak da mu stopalo „beži”.
Razlog je što ligament nije samo mehanička veza. U njemu i u okolnom tkivu nalaze se receptori koji javljaju položaj i pokret zgloba. Povreda ošteti i njih, pa i posle zarastanja tkiva ostane sporija i manje tačna informacija o tome gde je stopalo. Na neravnoj podlozi ili u trenutku umora reakcija zakasni — i članak se uvrne ponovo. Drugim rečima, kod ponovljenih uganuća često nije problem u tome koliko zglob drži, nego u tome koliko brzo telo zna da mora da ga zadrži.
Šta u lečenju ima najjaču potporu
Dve stvari se izdvajaju. Prva je rano i kontrolisano vraćanje kretanja umesto dugotrajnog mirovanja i imobilizacije — kod uobičajenih uganuća funkcionalan pristup daje bolje rezultate od dugog držanja članka nepokretnim. Druga su vežbe ravnoteže i kontrole stopala, deo koji se u praksi najčešće preskoči: kod sportista je merenjem pokazano da takav trening smanjuje broj uganuća za oko trideset osam odsto.
Zašto se ljudi vrate prerano
Podaci pokazuju da se oko polovine ljudi vrati aktivnosti u prva tri dana, a četiri petine u prvoj nedelji — po pravilu pre nego što se kontrola stopala zaista vratila. Nestanak bola i otoka je najraniji, a ne poslednji znak oporavka, i taj razmak je period u kom se novo uganuće najčešće i desi.
Kako izgleda procena
Naša procena kreće od pokretljivosti samog članka, jer posle uganuća često ostane ograničen pokret u zglobu, a ne samo oslabljen ligament. Uz to se gleda stanje mekog tkiva potkolenice i stopala, jer otok i štednja menjaju kliznost fascije u tom predelu, kao i obrazac hoda i raspodela oslonca — posle povrede se stopalo mesecima štedi i to se zadrži i kada više nema razloga, pa se opterećenje prebaci na drugu stranu, koleno i kuk. Treći deo je postepeno vraćanje kontrole položaja stopala, jer se upravo taj deo najsporije vraća sam od sebe.
Kod sportista se povratak treningu procenjuje po kontroli, a ne po tome da li još boli — o tome više na stranici o radu sa sportistima.
Šta još ostane posle uganuća
Deo tegoba koje ostanu posle uganuća nije nestabilnost nego druga posledica iste povrede. Ranije uganuće je jedan od najčešćih uzroka sindroma tarzalnog tunela, a promenjen oslonac posle povrede nepovoljno opterećuje taban i doprinosi plantarnom fasciitisu. Kod manjeg broja pacijenata posle naizgled bezazlenog uganuća se razvije i Sudekov sindrom — otok i bol koji se pogoršavaju umesto da popuštaju traže brzu proveru.
Kada je potreban snimak
Ako bol posle uganuća ne popušta nekoliko nedelja, ili postoji tačno određena bolna tačka na kosti, treba isključiti prelom, oštećenje hrskavice i povredu tetiva sa spoljašnje strane članka. To nije posao terapije nego lekara i snimka.
Uobičajeni simptomi
- — Bol i otok sa spoljašnje strane članka posle uvrtanja stopala
- — Modrica koja se pojavi dan ili dva posle povrede
- — Osećaj da članak „beži” ili popušta na neravnoj podlozi
- — Nesigurnost pri hodu po neravnom terenu ili u mraku
- — Uganuća koja se ponavljaju, sa sve manjim povodom
- — Ukočenost članka ujutru ili posle dužeg sedenja
Najčešći uzroci
- — Uvrtanje stopala ka unutra pri doskoku, trčanju ili hodu po neravnom
- — Ranije uganuće koje nije do kraja rehabilitovano
- — Oslabljena kontrola položaja stopala posle povrede
- — Prerani povratak sportu, pre nego što se vratila kontrola
- — Neodgovarajuća ili istrošena obuća
- — Ograničena pokretljivost članka zaostala posle prethodne povrede
Kada odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć
- — Nemogućnost da se oslonite i napravite četiri koraka — odmah posle povrede i sada
- — Bolna tačka na kosti pri pritisku na zadnju ivicu ili vrh spoljašnjeg ili unutrašnjeg gležnja
- — Bolna tačka na kosti na spoljašnjoj ivici stopala ili na sredini unutrašnje strane stopala
- — Vidljiva deformacija članka ili stopala posle povrede
- — Utrnulost stopala, hladno ili bledo stopalo, gubitak pulsa
- — Otok koji nastane naglo, u roku od nekoliko minuta, uz jak bol
- — Bol koji se posle nekoliko nedelja ne smanjuje ili se pogoršava
Ovi znaci zahtevaju hitan pregled lekara ili odlazak u hitnu službu, ne manuelnu terapiju.
Najčešća pitanja
Kako da znam da li je prelom ili uganuće?
Ne možete to pouzdano utvrditi sami, i ne treba ni da pokušavate. Postoje priznata pravila koja lekari koriste da odluče da li je snimak potreban, a zasnovana su na tome da li možete da se oslonite i napravite četiri koraka i da li postoji bolna tačka na samoj kosti gležnja ili stopala. Ako bilo šta od toga postoji, idete kod lekara na snimak. Ako ne postoji, verovatnoća preloma je mala — ali to je procena koja pripada lekaru, a ne zamena za pregled.
Koliko dugo da mirujem posle uganuća?
Kraće nego što se obično misli. Kod uobičajenih uganuća rano i kontrolisano kretanje daje bolji ishod od dužeg mirovanja i imobilizacije. To ne znači hodati kroz jak bol — znači vraćati opterećenje postepeno, u granici koju članak podnosi, umesto čekati da bol potpuno nestane.
Zašto mi se članak stalno uganjava?
Najčešće zato što posle prve povrede nije vraćena kontrola položaja stopala, a ne zato što je ligament ostao trajno labav. Kod dela ljudi zglob na pregledu drži sasvim uredno, a osećaj nestabilnosti postoji — to je znak da je zakasnela reakcija, ne slaba veza.
Da li mi treba steznik ili traka?
Kod ljudi koji su već imali uganuće, steznik ili traka smanjuju verovatnoću novog, naročito pri povratku sportu. Nisu, međutim, zamena za vežbe ravnoteže i kontrole — deluju dok se nose, a ne menjaju uzrok.
Bol je prošao za nedelju dana, da li je gotovo?
Nestanak bola i otoka je najraniji, a ne poslednji znak oporavka. Kontrola položaja stopala vraća se sporije od bola, i upravo taj razmak je period u kome se najčešće desi novo uganuće. Zato se povratak punom opterećenju procenjuje po kontroli, a ne po tome da li još boli.
Izvori
- Ankle Stability and Movement Coordination Impairments: Lateral Ankle Ligament Sprains — Revision 2021 — Martin RL i sar., Journal of Orthopaedic & Sports Physical Therapy, 2021;51(4):CPG1–CPG80
Stranica se oslanja na navedene stručne izvore. Oni se odnose na stanje uopšte i ne zamenjuju procenu vašeg konkretnog slučaja.
Naišli ste na nepoznat pojam? Rečnik pojmova →
Rad sa sportistima i povratak treningu →
Kako ovo lečimo
- Osteopatija
Rad na zglobovima, mekim tkivima i pokretljivosti — noseća metoda.
- Amatsu
Japanska prirodna medicina; blag rad na obrascima držanja.
- Neurokinetička terapija
Testiranje mišićnih obrazaca — zašto bol nije tamo gde se oseća.
- IASTM
Rad instrumentima na fasciji, mišićima i tetivama.
- Fizioterapija i kineziterapija
Vežbe i opterećenje koje održavaju rezultat između terapija.
Metode se ne biraju jedna umesto druge — kombinuju se u jedan pristup prema nalazu na pregledu.
Srodna stanja
Saveti sa bloga
- Uvrnuli ste članak — šta raditi prvih 72 sata
Prva pomoć kod uganuća skočnog zgloba: kada je snimak stvarno potreban, zašto potpuno mirovanje više nije preporuka, i greška koja najčešće produžava oporavak.
- Nevidljivi organ koji povezuje celo telo — i zašto baš on boli
Nije pasivna ambalaža za mišiće, već gusto inervirana mreža koja povezuje celo telo. Zašto je moderan način života nadražuje i zašto bol često izbije daleko od uzroka.