Šta lečimo
Piriformis sindrom
Piriformis sindrom nastaje kada zategnut mišić u zadnjici pritisne išijadični nerv — čest uzrok bola koji se pogrešno pripisuje diskus herniji.
Piriformis sindrom nastaje kada zategnut ili spazmiran mišić piriformis, duboko u zadnjici, pritisne ili nadražuje išijadični nerv koji prolazi ispod njega (a kod dela populacije i kroz sam mišić). Bol koji izaziva često se meša sa išijasom uzrokovanim diskus hernijom, iako je uzrok potpuno drugačiji — mišićni, ne diskogeni.
Ključna razlika je mesto porekla bola: kod piriformis sindroma bol počinje duboko u zadnjici, a ne u kičmi, i retko se širi ispod kolena — dok diskus hernija i prava kompresija nervnog korena u kičmi tipično daju bol koji se širi sve do stopala. Refleksi i mišićna snaga su kod piriformis sindroma obično uredni, dok kod ozbiljnije kompresije nervnog korena u kičmi mogu biti oslabljeni.
Bol se tipično pojačava dužim sedenjem (posebno na tvrdoj podlozi ili sa novčanikom u zadnjem džepu), penjanjem uz stepenice, čučnjevima i pri unutrašnjoj rotaciji kuka. Fizikalni pregled uključuje testove istezanja piriformisa (fleksija, adukcija i unutrašnja rotacija kuka) koji reprodukuju bol — za razliku od testa podizanja ispravljene noge, koji je specifičniji za diskogeni išijas.
Najčešći uzroci su produženo sedenje (kancelarijski posao, vožnja na duge staze), preopterećenje kod trkača, biciklista i igrača, direktna trauma pri padu na zadnjicu, te anatomska varijacija kod koje išijadični nerv prolazi kroz sam mišić umesto ispod njega — što ga čini podložnijim pritisku.
Zbog preklapanja simptoma, piriformis sindrom se često pogrešno dijagnostikuje kao diskus hernija, i obrnuto — snimanje kičme (MRI) pomaže da se isključi diskogeni uzrok kada klinička slika nije jasna. Terapija se fokusira na oslobađanje napetosti u piriformisu i okolnim dubokim rotatorima kuka, korekciju obrasca sedenja i pokreta koji doprinosi problemu, i jačanje slabijih glutealnih mišića koji, kada ne rade kako treba, teraju piriformis da preuzme prekomeran teret.
Uobičajeni simptomi
- — Dubok, tup bol u zadnjici
- — Bol pojačan dužim sedenjem
- — Bol pri penjanju uz stepenice ili čučnju
- — Povremen bol i utrnulost niz zadnju stranu buta (ređe ispod kolena)
- — Osetljivost na pritisak duboko u zadnjici
Najčešći uzroci
- — Produženo sedenje (kancelarijski posao, vožnja)
- — Preopterećenje kod trčanja, vožnje bicikla ili plesa
- — Direktna trauma pri padu na zadnjicu
- — Anatomska varijacija položaja išijadičnog nerva
- — Slabost glutealnih mišića