Preskoči na sadržaj
osteopata.rs

Šta lečimo

Dijastaza trbušnih mišića

Razmak između trbušnih mišića posle porođaja ima svaka treća žena i godinu dana kasnije. Ono što iznenađuje jeste da žene sa dijastazom i bez nje prijavljuju podjednako bola u leđima i karlici — pa razmak nije ono što treba goniti.

Sadržaj pregledao: Dragan Mitrović — osteopata, fizioterapeut i Amatsu terapeut

Poslednji pregled sadržaja:

Šematski prikaz tela sa označenom oblašću: Digestivni sistem
Digestivni sistem

Dijastaza je razmicanje dva prava trbušna mišića duž sredine stomaka, na mestu gde ih spaja vezivna traka. U trudnoći se ta traka rasteže da napravi mesta — to nije oštećenje nego neophodna prilagodba. Pitanje nije da li se rastegla, nego koliko se posle porođaja vratila i, još važnije, kako trbušni zid radi.

Koliko je česta

O učestalosti postoje dobri podaci. U studiji koja je pratila 300 žena u prvoj trudnoći, razmak je nađen kod 33 odsto u dvadeset prvoj nedelji trudnoće, kod 60 odsto šest nedelja posle porođaja, kod 45 odsto posle šest meseci i kod 33 odsto godinu dana posle porođaja. Dakle svaka treća žena i posle godinu dana ima merljivu dijastazu. Kada je nešto toliko rasprostranjeno, teško ga je zvati bolešću.

Dijastaza i bol u leđima — veze nije bilo

Najvažniji nalaz te iste studije obično se ne pominje. Godinu dana posle porođaja žene sa dijastazom i žene bez nje prijavljivale su podjednako bola u donjem delu leđa i karlici — razlike nije bilo. To je za praksu ključno, jer se dijastaza vrlo često predstavlja kao uzrok bola u leđima i kao razlog za skupe programe. Podaci to ne potvrđuju. Jedini činilac koji je u toj studiji bio povezan sa većom verovatnoćom dijastaze bilo je često podizanje tereta, dvadeset i više puta nedeljno.

Razmak nije isto što i funkcija

Zašto onda uopšte raditi na tome? Zato što se razlikuje razmak od funkcije. Merenje razmaka prstima govori koliko su mišići razmaknuti u mirovanju. Ono što je bitno u životu jeste da li vezivna traka između njih može da prenese silu — da li stomak drži pritisak kad podignete dete, kad kašljete, kad ustanete iz kreveta. Kod dela žena razmak ostane, a taj prenos sile se potpuno vrati; kod dela je obrnuto. Zato se u proceni gleda kako se sredina stomaka ponaša pri naporu, a ne samo koliko prstiju stane.

Vežbe koje idu u pogrešnom smeru

Ono što ljudi najčešće rade sami odmah posle porođaja često ide u pogrešnom smeru. Trbušnjaci sa podizanjem trupa, plank pre nego što je kontrola vraćena, i vežbe u kojima sredina stomaka ispupči u vidu grebena povećavaju pritisak baš tamo gde tkivo još nije spremno. Prepoznaje se lako — ako pri vežbi duž sredine stomaka iskoči greben ili se napravi udubljenje, ta vežba je za sada pretaška. To nije zabrana zauvek, nego redosled.

Odakle se počinje

Rad počinje od disanja i od toga da rebra i karlica ponovo rade zajedno, jer trbušni zid ne radi sam — on je deo sistema u kome su dijafragma odozgo i mišići karličnog dna odozdo. Zatim se dodaje opterećenje koje sredina stomaka može da izdrži bez ispupčenja, pa se ono postepeno povećava. Praktično, cilj nije ravan stomak nego stomak koji podnosi ono što vaš dan traži.

Kada je pravo mesto neko drugi

Kod dela žena uz dijastazu postoje i tegobe karličnog dna — bežanje mokraće pri kijanju i skakanju, osećaj pritiska naniže. To je posebna oblast i tu je pravo mesto fizioterapeut specijalizovan za karlično dno. Kada takve tegobe postoje, upućivanje je deo posla, a ne izgovor.

Pošteno o granicama

Kod velike i simptomatske dijastaze, naročito kad postoji i kila u pupku ili duž sredine, vežbe ne zatvaraju razmak i o hirurškom rešenju odlučuje hirurg. Kod većine žena, međutim, pitanje nije hirurško — pitanje je vraćanja funkcije, i to je posao koji se odradi vežbama i strpljenjem, a ne zatezanjem.

Uobičajeni simptomi

  • Vidljiv razmak ili udubljenje duž sredine stomaka
  • Greben koji iskoči duž sredine pri ustajanju iz ležećeg položaja
  • Osećaj slabosti trupa pri podizanju deteta ili tereta
  • Stomak koji i posle porođaja izgleda kao u trudnoći
  • Bol u donjem delu leđa ili karlici — ali ne obavezno i ne zbog razmaka
  • Osećaj pritiska naniže ili bežanje mokraće pri kijanju

Najčešći uzroci

  • Rastezanje vezivne trake tokom trudnoće — normalna prilagodba
  • Više trudnoća ili trudnoća u kasnijim godinama
  • Često podizanje tereta, dvadeset i više puta nedeljno
  • Prerano vraćanje trbušnjacima i planku posle porođaja
  • Nasledne razlike u građi vezivnog tkiva
  • Kod muškaraca — dugotrajno povećanje pritiska u trbuhu

Kada odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć

  • Bolna izbočina duž sredine stomaka ili u pupku koja se ne vraća pritiskom — sumnja na kilu, traži hirurški pregled
  • Izbočina praćena mučninom, povraćanjem ili jakim bolom — hitna pomoć
  • Povišena temperatura uz bol u trbuhu
  • Naglo pogoršanje bola u karlici uz otežano mokrenje
  • Obilno krvarenje ili neuobičajen iscedak posle porođaja

Ovi znaci zahtevaju hitan pregled lekara ili odlazak u hitnu službu, ne manuelnu terapiju.

Najčešća pitanja

Da li dijastaza izaziva bol u leđima?

Podaci to ne potvrđuju. U studiji koja je pratila 300 žena, godinu dana posle porođaja žene sa dijastazom i bez nje prijavljivale su podjednako bola u leđima i karlici. To ne znači da bol ne postoji — znači da razmak sam po sebi nije njegovo objašnjenje, pa se uzrok traži drugde.

Koliko prstiju je previše?

Merenje prstima je gruba mera i ne odlučuje ni o čemu samo po sebi. Važnije je kako se sredina stomaka ponaša pri naporu — da li se javlja greben ili udubljenje kad podignete glavu ili teret. Funkcija je merilo, ne broj prstiju.

Kada smem da počnem sa vežbama posle porođaja?

Kada vas ginekolog pusti, i to postepeno. Prvo disanje, veza rebara i karlice i lagano opterećenje bez ispupčenja sredine stomaka. Trbušnjaci sa podizanjem trupa i plank dolaze kasnije — ne zato što su zabranjeni, nego zato što su prerani dok kontrola nije vraćena.

Da li dijastaza može sama da se zatvori?

Kod velikog dela žena razmak se u prvih šest meseci znatno smanji sam. Posle godinu dana svaka treća i dalje ima merljiv razmak, ali to ne mora značiti tegobu. Cilj rada nije da se broj svede na nulu nego da trbušni zid podnese svakodnevno opterećenje.

Imaju li muškarci dijastazu?

Mogu, mada je znatno ređe. Kod muškaraca je obično posledica dugotrajno povišenog pritiska u trbuhu. Pristup je isti — gleda se kako trbušni zid prenosi silu, a bolna izbočina koja se ne vraća pritiskom uvek traži hirurški pregled zbog mogućnosti kile.

Izvori

Stranica se oslanja na navedene stručne izvore. Oni se odnose na stanje uopšte i ne zamenjuju procenu vašeg konkretnog slučaja.

Naišli ste na nepoznat pojam? Rečnik pojmova →

Kako ovo lečimo

  • Osteopatija

    Rad na zglobovima, mekim tkivima i pokretljivosti — noseća metoda.

  • Amatsu

    Japanska prirodna medicina; blag rad na obrascima držanja.

  • Neurokinetička terapija

    Testiranje mišićnih obrazaca — zašto bol nije tamo gde se oseća.

  • IASTM

    Rad instrumentima na fasciji, mišićima i tetivama.

  • Fizioterapija i kineziterapija

    Vežbe i opterećenje koje održavaju rezultat između terapija.

Metode se ne biraju jedna umesto druge — kombinuju se u jedan pristup prema nalazu na pregledu.

Saveti sa bloga

PozoviteWhatsApp