Sportisti, stariji i oporavak
Razgibavanje posle gipsa: koliko sme da boli i zašto se zglob ne lomi na silu

Sadržaj· 7 poglavlja
Ukratko
Zglob se posle gipsa ne vraća trpljenjem. Šta su studije pokazale o istezanju, šta se desi kad se pretera, slučaj iz ordinacije i kako da prepoznate dobru meru.
Stežete zube, terapeut pritiska, a vi brojite do deset i čekate da prođe. Neko vam je rekao da bez bola nema pokreta. Sutradan je zglob otečen i ide manje nego juče, a vi mislite da niste dovoljno izdržali.
Kratak odgovor: zatezanje je u redu. Bol od kog se grčite i otok koji vas sutradan vrati unazad nisu cena oporavka, nego znak da je mera pređena.
Šta su studije pokazale
U studiji sa 150 ljudi sa ukočenim člankom posle gipsa svi su radili vežbe, a dve grupe su uz to dobile i pasivno istezanje od 6 ili 30 minuta dnevno. Ni posle četiri nedelje ni posle tri meseca nije bilo razlike.
Kohranov pregled iz 2017. otišao je korak dalje: redovno istezanje, kraće od sedam meseci, nije donelo klinički važnu promenu pokretljivosti zgloba, ni kod ljudi sa neurološkim bolestima ni kod ostalih. To ne znači da zglob ne treba pomerati. Znači da nije dokazano da pokret vraćaju sila i trpljenje.
Zašto preterivanje vraća unazad
Telo na jak bol reaguje zaštitom. Mišići oko zgloba se stegnu, zglob otekne i sutradan je uži nego pre. Ako se to ponavlja, čovek počne da se plaši pokreta, a taj strah je sam po sebi prepreka oporavku.
Kod dela ljudi ulog je veći. Sudekov sindrom, odnosno CRPS, javio se kod 7 % ljudi u holandskoj studiji sa 596 preloma, po strogim kriterijumima. Međunarodne smernice iz 2022. polaze od vrlo blagih aktivnih pokreta i postepenog povećanja, a i masažu opisuju kao nešto što mora biti nežno i pažljivo. Mirovanje mu takođe šteti, pa se ne bira između mirovanja i sile, nego se traži mera.
Kod lakta postoji još jedan razlog za oprez, o kome pišem u tekstu lakat posle gipsa.
Jedan slučaj iz ordinacije
Imao sam pacijentkinju sa ukočenim laktom posle gipsa. U bolnici su joj, kao redovan postupak za razbijanje kontrakture, ruku istezali i pritiskali većom silom.
Umesto da se pokret vrati, lakat se ukočio još više i pojavio se ogroman bol. Uz to se razvio i Sudekov sindrom.
Nismo nastavili istim putem. Radili smo polako, bez bola, u granici koju je telo moglo da podnese, i tu granicu pomerali malo po malo. Uspeli smo da sredimo i tu dodatnu ukočenost i Sudekov sindrom.
Ne mogu da dokažem šta je tačno izazvalo pogoršanje, a jedan slučaj nije dokaz. Ali nije ni jedini: i danas radim sa ljudima sa Sudekovim sindromom, i to je jedno od stanja na kojima u praksi vidim veliku razliku. Studije tu još ne daju čvrst odgovor, jer Kohranov pregled iz 2022. dokaze o fizikalnoj terapiji kod ovog stanja ocenjuje kao vrlo nesigurne. Zato nikome ne obećavam isti ishod. Lečenje Sudekovog sindroma vodi lekar, a rad na pokretu ide uz to, ne umesto toga.
Za ovakve slučajeve imam svoj način rada, koji sam godinama gradio na spoju osteopatije i Amatsu tehnika. Počinjem od pokreta koji telo dopušta i idem dalje tek kad dopusti više. Ako vam razgibavanje donosi sve više bola i sve manje pokreta, pozovite ili pišite na Viber: konsultacija do 10 minuta je besplatna.
Kako izgleda dobra mera
Ovo je pravilo koje koristim, ne rezultat studije.
Dobro je: zatezanje tokom vežbe koje se smiri brzo čim prestanete, i zglob koji sutradan ide isto ili malo bolje.
Previše je: bol koji traje satima, veći otok uveče ili ujutru, ili pokret koji je sutradan manji. Sledeći put uradite manje.
Stanite i javite se lekaru: pečenje, preosetljivost na dodir, promena boje ili temperature kože, ili bol koji vas budi.
Posle gipsa je pomeranje zgloba često neprijatno i bez ikakvog preterivanja. U jednoj studiji 27 od 30 zdravih ljudi imalo je bol pri pomeranju odmah po skidanju gipsa. Neprijatnost dakle nije alarm. Alarm je kad se stanje iz dana u dan pogoršava.
Ovo nije priča protiv hirurga ni protiv terapeuta
Postoje situacije u kojima hirurg planirano, pod anestezijom, savija zglob, kao kod kolena posle proteze, i to je lekarska odluka sa jasnim razlozima. Ni dobar terapeut nije onaj koji nikad ne izazove neprijatnost. Razlika je u tome da li neko prati kako zglob reaguje i meri napredak, ili pritiska zato što se tako radi.
Pitanja koja slobodno postavite
Šta je cilj današnjeg dolaska i kako ćemo znati da smo ga postigli?
Koliko sme da boli tokom rada, a koliko posle njega?
Šta da radim ako zglob sutradan otekne?
Ako na ta pitanja dobijete jasan odgovor, u dobrim ste rukama. Ako čujete samo da morate da trpite, potražite drugo mišljenje.
Uputstva po delu tela su u tekstovima noga posle gipsa, lakat posle gipsa i šaka posle gipsa.
Izvori
Istezanje posle gipsa: Moseley i saradnici, Archives of Physical Medicine and Rehabilitation, 2005. Istezanje kod ukočenih zglobova: Harvey i saradnici, Cochrane Database of Systematic Reviews, 2017. Učestalost Sudekovog sindroma posle preloma: Beerthuizen i saradnici, Pain, 2012. Smernice za Sudekov sindrom: Harden i saradnici, Pain Medicine, 2022. Fizikalna terapija kod Sudekovog sindroma: Smart i saradnici, Cochrane Database of Systematic Reviews, 2022. Gips kod zdravih ljudi: Terkelsen i saradnici, Anesthesiology, 2008.
Pročitajte više o rehabilitaciji posle operacije →
Pitanja i odgovori
Česta pitanja
Da li razgibavanje posle gipsa treba da boli?
Zatezanje i neprijatnost su očekivani, ali jak bol nije cena oporavka. Ako je zglob sutradan otečeniji ili ide manje nego juče, mera je pređena. U studiji sa 150 ljudi dodatno istezanje uz vežbe nije donelo više pokreta.
Šta ako zglob otekne posle vežbi?
Sledeći put uradite manje, a zglob držite podignut. Ako se uz otok jave pečenje, preosetljivost na dodir ili promena boje kože, javite se lekaru, jer to mogu biti znaci Sudekovog sindroma.




