Šta lečimo
Fibromialgija
Osteopatski pristup fibromialgiji — rad na smanjenju preosetljivosti nervnog sistema, uz podršku multidisciplinarnog tima.
Sadržaj pregledao: Dragan Mitrović — osteopata, fizioterapeut i Amatsu terapeut
Poslednji pregled sadržaja:
Fibromialgija je hroničan sindrom rasprostranjenog mišićno-skeletnog bola praćenog dubokim umorom, poremećajem sna i kognitivnim smetnjama poznatim kao „fibro magla”. Pogađa oko 2-4% ljudi, znatno češće žene, najčešće između 35. i 55. godine.
Bol koji nastaje u obradi, ne u tkivu
Da bismo razumeli fibromialgiju, korisno je znati kako telo obrađuje bol: senzorni neuroni u perifernom nervnom sistemu prenose signale kičmenoj moždini i dalje mozgu. Neurohemijski glutamat aktivira NMDA receptore i pokreće pronocicepciju (signalizaciju bola), dok mozak istovremeno ima antinocicepcione mehanizme koji tu signalizaciju priguše. Kod fibromialgije ova ravnoteža je poremećena, što dovodi do hroničnog bola bez jasnog fizičkog uzroka — a disfunkcija ganglija dorzalnog korena i prekomerna aktivacija simpatičkog nervnog sistema dodatno pojačavaju osetljivost na bol.
Niste sigurni da li je ovo vaš slučaj? Pozovite 060 330 00 28 ili pišite na WhatsApp — konsultacija do 10 minuta je besplatna i bez obaveze.
Nije samo bol
Fibromialgija nije samo bol — to je sindrom sa dugom listom simptoma: dubok, iscrpljujući umor, poremećaj sna (uključujući buđenje bez osećaja odmora), i kognitivni poremećaj poznat kao „fibro magla” (konfuzija, problemi sa koncentracijom i pamćenjem), uz osetljivost na svetlo, zvuk, miris i dodir. Bol je obično rasprostranjen i raznolik — od dubokog mišićnog bola do žarećeg ili pulsirajućeg osećaja, a kod nekih pacijenata i najlakši dodir izaziva neprijatnost.
Zašto je dijagnoza teška
Dijagnoza fibromialgije je zahtevna jer ne postoji specifičan test — postavlja je specijalista za bol na osnovu ukupne kliničke slike (broj i raspored osetljivih tačaka, trajanje simptoma od najmanje tri meseca, prisustvo umora, lošeg sna i kognitivnih tegoba), uz isključivanje sličnih stanja poput lupusa, reumatoidnog artritisa, multiple skleroze, hipotireoze ili sindroma hroničnog umora.
Zato pacijenti sa fibromialgijom po pravilu prođu duži put do dijagnoze nego kod većine drugih stanja, sa urednim nalazima usput. Zašto je to tako i šta se u međuvremenu isključuje, razloženo je u tekstu zašto je dijagnoza fibromialgije teška.
Fibromialgija ili miofascijalni sindrom
Bitno je razlikovati fibromialgiju od miofascijalnog sindroma. Kod fibromialgije nema okidačkih (trigger) tačaka, već rasprostranjenih osetljivih (tender) tačaka, a bol je difuzan i hroničan. Miofascijalni sindrom je, nasuprot tome, lokalizovan i u velikoj meri se rešava terapijom. Kod dela pacijenata postoje istovremeno, pa je razlikovanje deo pregleda — detaljnije u tekstu fibromialgija ili miofascijalni bol.
Zašto uz bolove idu i stomak i lupanje srca
Kod fibromialgije se preosetljivost nervnog sistema često ne zaustavlja na mišićima i zglobovima — isti poremećaj u obradi signala često zahvata i autonomni nervni sistem, koji upravlja radom creva, želuca i srca. Otuda česta trojka simptoma koju pacijenti opisuju zajedno: probavne tegobe (nadutost, mučnina, promenljiv ritam pražnjenja, često u okviru sindroma iritabilnog creva), osećaj lupanja ili preskakanja srca bez utvrđenog srčanog uzroka, i bol u srednjem ili donjem delu leđa koji prati epizode iz stomaka.
Ovo nije slučajna kombinacija — organi za varenje dele nervne puteve sa kičmom i vagusnim nervom, pa se napetost iz stomaka lako „preliva” u susedne simptome. Isti mehanizam stoji iza digestivnih tegoba i refluksa, a kombinacija stomak–srce–leđa razložena je u tekstu fibromialgija, stomak i lupanje srca.
Pre nego što se ti simptomi pripišu fibromialgiji, srčani i digestivni uzroci se isključe. Taj redosled se ne obrće.
Šta terapija realno može
Standardni medicinski pristup fibromialgiji često uključuje antidepresive, opioide i druge lekove protiv bola. Naš pristup — kombinacija Amatsu japanske integrativne medicine, osteopatije i kineziterapije — fokusira se na smanjenje preosetljivosti nervnog sistema i vraćanje funkcionalnosti prirodnim, neinvazivnim putem, kao dopuna farmakološkoj terapiji i radu ostatka medicinskog tima.
Fibromialgija se manuelnom terapijom ne izlečuje i to kažemo otvoreno. Ono što se realno postiže jeste smanjenje pratećih mišićnih i fascijalnih tegoba, bolja pokretljivost i, kod dela pacijenata, blaži intenzitet bola. Rad je nežniji i kraći nego kod drugih stanja — preterano jak tretman kod fibromialgije redovno izazove pogoršanje koje traje nekoliko dana.
Uobičajeni simptomi
- — Rasprostranjen, difuzan bol u telu
- — Dubok, iscrpljujući umor
- — Poremećaj sna (buđenje bez osećaja odmora)
- — „Fibro magla” — problemi sa koncentracijom i pamćenjem
- — Osetljivost na svetlo, zvuk, miris i dodir
- — Osetljive (tender) tačke na karakterističnim mestima na telu
- — Probavne tegobe — nadutost, mučnina, sindrom iritabilnog creva
- — Lupanje ili preskakanje srca bez utvrđenog srčanog uzroka
Najčešći uzroci
- — Poremećaj u obradi i percepciji bola (centralna senzitizacija)
- — Stres i poremećaj sna
- — Genetska predispozicija
- — Fizička ili emocionalna trauma kao okidač
Kada odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć
- — Otok zglobova, kožni osip ili povišena telesna temperatura — obavezno isključiti autoimune bolesti (lupus, reumatoidni artritis) kod reumatologa
- — Simptomi kraći od 3 meseca — potrebna je dodatna dijagnostička obrada pre nego što se stanje proglasi fibromialgijom
- — Bol u grudima uz napor, znojenje ili širenje u ruku, ili nepravilan otkucaj srca koji ne prestaje — hitno isključiti srčani uzrok pre pripisivanja simptoma fibromialgiji
Ovi znaci zahtevaju hitan pregled lekara ili odlazak u hitnu službu, ne manuelnu terapiju.
Najčešća pitanja
Postoji li test ili analiza krvi za fibromialgiju?
Ne postoji analiza koja je potvrđuje. Krvna slika i ostali nalazi kod fibromialgije po pravilu su uredni, i upravo to mnoge pacijente zbuni. Analize se rade da bi se isključila druga stanja sa sličnim simptomima — poremećaj štitne žlezde, nedostatak vitamina D i gvožđa, autoimune bolesti. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i trajanja simptoma.
Da li je fibromialgija autoimuna bolest?
Nije. Kod fibromialgije nema upale zglobova niti napada imunog sistema na sopstvena tkiva, po čemu se razlikuje od reumatoidnog artritisa i lupusa. Reč je o promeni u načinu na koji nervni sistem obrađuje bol — signali se pojačavaju, pa se i uobičajeni nadražaji osećaju kao bolni.
Da li mi je fibromialgija „u glavi”?
Ne. Bol je stvaran, samo mu je izvor u pojačanoj obradi bolnih signala, a ne u oštećenju tkiva na mestu gde boli. To što se ne vidi na snimku ne znači da ga nema — znači da ga treba tražiti na drugom nivou.
Šta manuelna terapija realno može kod fibromialgije?
Ne može je izlečiti i to otvoreno kažemo. Ono što se postiže jeste smanjenje pratećih mišićnih i fascijalnih tegoba, bolja pokretljivost i, kod dela pacijenata, blaži intenzitet bola. Rad je nežniji i kraći nego kod drugih stanja, jer preterano jak tretman kod fibromialgije redovno izazove pogoršanje na nekoliko dana.
Zašto me uz bolove muče i stomak i lupanje srca?
Zato što fibromialgija zahvata i autonomni nervni sistem, koji upravlja varenjem i srčanim ritmom. Zbog toga se uz rasprostranjen bol često javljaju nadutost, mučnina, ubrzan rad srca i poremećaj sna. Ti simptomi su deo iste slike, ali se pre nego što im se pripišu uvek isključe srčani i digestivni uzroci.
Izvori
- EULAR revised recommendations for the management of fibromyalgia — Macfarlane GJ i sar., Annals of the Rheumatic Diseases, 2017;76(2):318–328
Stranica se oslanja na navedene stručne izvore. Oni se odnose na stanje uopšte i ne zamenjuju procenu vašeg konkretnog slučaja.
Naišli ste na nepoznat pojam? Rečnik pojmova →
Kako ovo lečimo
- Osteopatija
Rad na zglobovima, mekim tkivima i pokretljivosti — noseća metoda.
- Amatsu
Japanska prirodna medicina; blag rad na obrascima držanja.
- Neurokinetička terapija
Testiranje mišićnih obrazaca — zašto bol nije tamo gde se oseća.
- IASTM
Rad instrumentima na fasciji, mišićima i tetivama.
- Fizioterapija i kineziterapija
Vežbe i opterećenje koje održavaju rezultat između terapija.
Metode se ne biraju jedna umesto druge — kombinuju se u jedan pristup prema nalazu na pregledu.
Niste sigurni da je ovo vaša tegoba?
Okrenite model tela i dodirnite mesto gde osećate bol — dobićete spisak stanja koja se na tom mestu najčešće javljaju, sa objašnjenjem po čemu se razlikuju. Besplatno je i ništa se ne čuva.
Otvorite „Gde vas boli?” →Srodna stanja
Saveti sa bloga
- Fibromialgija: zašto je dijagnoza teška, a put do nje često dug
Fibromialgija nema jedan specifičan test, pa dijagnoza često dolazi posle godina lutanja između specijalista. Kako se danas postavlja i šta stvarno pomaže.
- San i hronični bol: začarani krug koji retko ko prekine
Loš san snižava prag za bol, a bol otežava dubok san — retko ko leči oba pravca istovremeno. Kako se ovaj krug prepoznaje i prekida.
- Fibromialgija i stomak — zašto tegobe dolaze u paketu
Kod fibromialgije preosetljivost često zahvati i autonomni nervni sistem — otuda česta kombinacija nadutosti, mučnine, lupanja srca i bola u leđima.
- Fibromialgija ili miofascijalni bol — koja je razlika?
Fibromialgija i miofascijalni bolni sindrom se često mešaju, ali imaju različit obrazac bola, uzrok i pristup lečenju. Evo kako da ih razlikujete.