Preskoči na sadržaj
osteopata.rsPočetna

Saveti

Kvrga iza kolena koja se stalno vraća

Izbočina iza kolena se isprazni iglom i za nekoliko meseci je opet tu. Evo zašto se vraća, šta od kućnih mera zaista radi i koja jedna situacija ne trpi čekanje.

Piše: Dragan Mitrović — osteopata, fizioterapeut i Amatsu terapeut

Objavljeno 20. septembar 2026.

Šematski prikaz tela sa označenom oblašću: Koleno
Koleno

Prvo se primeti slučajno — pri brisanju posle tuširanja, ili kad neko drugi kaže da nešto štrči iza kolena. Onda se ode na ultrazvuk, dobije ime, izvadi se tečnost i izbočina nestane.

A posle nekoliko nedelja ili meseci je opet tu. Ista, ili nešto manja.

To ponavljanje nije neuspeh lečenja niti nešto što se dogodilo baš vama. To je ono što se od tog stanja i očekuje, kad se zna kako nastaje.

Šta je ta kvrga zapravo

Iza kolena, između dva mišića, postoji prirodna kesica. Kod dobrog dela ljudi ona je povezana sa samim zglobom kolena kroz uzak otvor.

Taj otvor se kod odraslih ponaša kao ventil u jednom smeru: propušta tečnost iz zgloba unazad, u kesicu, ali je slabo pušta nazad.

Dakle nije rast tkiva i nije tumor. To je zglobna tečnost koja je izašla iz kolena i nema kuda da se vrati.

Ime koje se za to koristi — Bekerova, ili poplitealna cista — opisuje mesto, a ne uzrok. O samom stanju, sa simptomima i crvenim zastavicama, piše na stranici Bekerova cista.

Zašto se vrati posle vađenja

Zato što igla ukloni tečnost, ali ne ukloni razlog zbog koga je koleno pravi.

Kod odraslih taj razlog je gotovo uvek u samom zglobu: oštećen meniskus, najčešće zadnji deo unutrašnjeg, ili istrošena hrskavica, ili zglobna ovojnica koja je hronično nadražena. Koleno na to odgovara tako što proizvodi višak tečnosti.

Dok god se višak stvara, ide putem manjeg otpora — unazad, u istu kesicu.

Zato pitanje nikada nije „kako da se ukloni kvrga”, nego „zašto koleno pravi višak tečnosti”. Odgovor na prvo pitanje traje nedeljama. Odgovor na drugo menja stvar.

Šta se dešava na duže staze

Postoji merenje koje ovo lepo pokazuje. Praćeno je sto trideset ljudi sa artrozom kolena; trideset troje je uz artrozu imalo i cistu.

Oni sa cistom imali su izraženije tegobe već na početku. Posle tri meseca lečenja obe grupe su bile osetno bolje — i sa cistom i bez nje.

Ali posle šest meseci grupa bez ciste je zadržala to poboljšanje, dok se grupa sa cistom pogoršala.

Prevedeno: prisustvo ciste je znak da koleno traži duži i uporniji rad nego što se na početku čini. Posle prvog olakšanja lako se stane — i baš tada se stvar vrati.

To nije razlog za obeshrabrenje. To je razlog da se plan pravi na mesece, a ne na dve nedelje.

Obloge, kupusov list i ostalo što se traži na internetu

Ovo pitanje se postavlja češće od svih ostalih, pa zaslužuje iskren odgovor.

Kesica sa tečnošću leži duboko, između mišića, a od spoljne strane kolena je deli nekoliko centimetara tkiva. Nijedna obloga — hladna, topla, kupusov list, rakija — ne dopire do mesta gde se tečnost stvara, a to je unutrašnjost zgloba.

To ne znači da nikome ne prija. Hladno ume da smanji osećaj napetosti na nekoliko sati i kao mera za predah je sasvim u redu. Samo ne menja tok stanja i ne treba da zameni pitanje šta koleno nadražuje.

Jedna stvar tu nije bezazlena: ako je potkolenica naglo otekla, jaka toplota i energično trljanje su poslednje što treba raditi. Zašto — piše nekoliko redova niže.

Zašto zateže baš pri čučnju

Pri punom savijanju kolena pritisak u zglobu raste, a kesica se nađe stisnuta između mišića koji se skupljaju.

Zato se tegoba najčešće opiše kao zatezanje i punoća, a ne kao oštar bol — i zato se javlja pri čučnju, pri klečanju, pri sedenju sa podvijenom nogom i pri silasku niz stepenice.

Ako pored toga postoji i pravi bol, zaključavanje ili osećaj da koleno preskače, to više ne govori o kesici nego o onome što je puni — najčešće o meniskusu. Vidi povreda meniskusa.

Jedna situacija koja ne trpi čekanje

Kesica ume da pukne. Kada pukne, tečnost se izlije naniže, u list.

Tada nastaje nagli bol, otok potkolenice, ponekad crvenilo i toplota. Ta slika je gotovo identična slici duboke venske tromboze — a tromboza može biti opasna po život.

Razlika se ne može napraviti pipanjem, ni po tome koliko boli, ni po tome što se zna da cista postoji. Radi se ultrazvukom.

Pravilo je zato jednostavno: naglo otečena i bolna potkolenica ide isti dan na lekarsku procenu. Manuelna terapija se u toj situaciji ne radi dok se tromboza ne isključi. Ovo je jedini deo teksta koji nema nijansu.

Kada punkcija i operacija imaju smisla

Pregled trideset studija o lečenju ovog stanja pokazuje dve stvari.

Prva: kada se tečnost vadi, bolje prolaze oni kod kojih se uz to ubrizga kortikosteroid i napravi otvor na kesici, nego oni kod kojih se samo isprazni. Same punkcije se najčešće ponove.

Druga: kada se ide na operaciju, najviše je proučen artroskopski zahvat u kome se proširi veza kesice sa zglobom, da tečnost može i nazad. Rezultati su dobri, ali dokaz da je taj put bolji od ostalih još nije čvrst.

Zajedničko i jednom i drugom je da se radi ono u zglobu što cistu i stvara. Zahvat koji cistu ukloni, a ostavi razlog zbog koga nastaje, ima visok procenat ponavljanja.

Odluku o tome donosi ortoped, prema tegobama — ne prema tome koliko kvrga izgleda veliko.

Kod dece je druga priča

Kod dece cista po pravilu nije znak da nešto nije u redu sa zglobom. Javlja se sama po sebi, bez oštećenja meniskusa i bez artroze, i vremenom se povuče — često tek posle više meseci ili godinu-dve.

Zato se kod deteta sa bezbolnom kvrgom, urednim pokretom i bez otoka samog kolena najčešće samo prati. Bez punkcije i bez operacije.

Šta se radi na pregledu

Prvo se proverava da li otok pripada kesici ili celom zglobu, i da li postoji nešto što ukazuje na meniskus.

Zatim se gleda ono što se najčešće preskoči: koliko se koleno ispravlja do kraja, koliko snage ima natkolenica u odnosu na drugu nogu, i koliko je tkivo iza kolena i u listu ukočeno od stalnog zatezanja.

Rad ide na to — na uzrok i na posledice, ne na samu izbočinu. Pritiskanje i istiskivanje kvrge nema smisla i ume da nadraži.

Ono što se ne obećava: da terapija rastvara cistu. Ne rastvara. Kada koleno prestane da se puni, kod dela ljudi splasne sama; kod dela ostane, a tegobe se smanje. Kada je u osnovi oštećen meniskus ili uznapredovala artroza, terapija menja tegobe i funkciju, ali ne menja nalaz — i to je pošteno reći pre nego posle.

Kod mene se posle prve do treće terapije zna da li se stvar pomera. Ako se ne pomera, menja se plan ili vas upućujem dalje.

Izvori

Tok tegoba kod ciste uz artrozu kolena: Abate i saradnici, Medical Principles and Practice, 2021. Pregled nekirurškog i kirurškog lečenja: Van Nest i saradnici, JBJS Reviews, 2020. Osnovni prikaz stanja: Leib i saradnici, StatPearls, NCBI Bookshelf.

Ako bol sedi sa prednje strane kolena a ne iza, pročitajte boli me koleno pri silasku niz stepenice. O artrozi kolena piše na stranici gonartroza, a o kolenu uopšte na stranici bol u kolenu.

Česta pitanja

Zašto mi se cista iza kolena stalno vraća posle vađenja?

Zato što igla uklanja tečnost, ali ne i razlog zbog koga koleno tu tečnost proizvodi. Kod odraslih je taj razlog najčešće oštećen meniskus, istrošena hrskavica ili hronično nadražena zglobna ovojnica. Dok god zglob pravi višak tečnosti, ona ide unazad u istu kesicu. Zato vađenje ima smisla kada cista mehanički smeta, a ne kao rešenje samo po sebi.

Pomažu li obloge kod kvrge iza kolena?

Ne na samu cistu. Kesica sa tečnošću leži duboko između mišića, pa obloga do nje ne dopire i ne menja koliko tečnosti zglob proizvodi. Hladno može da olakša osećaj napetosti na nekoliko sati i to je u redu kao predah. Ako je potkolenica naglo otekla, toplota i trljanje se ne primenjuju dok lekar ne isključi trombozu.

Zateže me iza kolena kad čučnem — da li je to cista?

Može da bude, ali ne mora. Pri punom savijanju pritisak u zglobu raste i kesica se stisne između mišića, pa se tegoba opisuje kao zatezanje i punoća, a ne kao oštar bol. Ako pored toga postoji pravi bol, zaključavanje ili osećaj preskakanja, to govori pre o meniskusu nego o kesici. Razlikuje se ultrazvukom, ne pipanjem.