Preskoči na sadržaj
osteopata.rs

Saveti

Kada svakodnevna glavobolja prestane da bude bezazlena

Najčešći tip glavobolje koji se samo otrpi — i tiha zamka u kojoj sam lek protiv bolova počne da je održava. Kada svakodnevna glavobolja traži proveru.

Piše: Dragan Mitrović — osteopata, fizioterapeut i Amatsu terapeut

Objavljeno 26. jun 2026. · Dopunjeno 2. avgust 2026.

Šematski prikaz tela sa označenom oblašću: Glava i slepoočnica
Glava i slepoočnica

Tenziona glavobolja je najčešća glavobolja koja postoji — doživi je velika većina ljudi bar povremeno. A ipak se o njoj retko govori kao o pravom problemu, jer ne dolazi sa dramatikom migrene. Samo dosadan, ravnomeran pritisak, kao obruč oko glave, koji se otrpi i nastavi dan.

Problem je što se baš to otrpeti pretvara u obrazac, i što taj obrazac ima tihi, opasan nastavak o kome se retko piše.

Kako se prepoznaje

Bol je sa obe strane, opisan kao pritisak, stezanje ili obruč, blag do umeren, i najčešće u čelu, slepoočnicama i potiljku istovremeno.

Ono što je najkorisnije za razlikovanje od migrene: tenziona glavobolja se ne pogoršava od običnog kretanja. Sa njom se penjete uz stepenice bez da vam bude gore. Migrena se pri tome pojačava.

Nema mučnine. Osetljivost na svetlo ili zvuk može postojati, ali blaga i po pravilu samo jedna od te dve, ne obe.

Pri opipavanju mišića vrata, potiljka i ramena po pravilu se nađu izrazito osetljive tačke — to je glavni nalaz kod ovog tipa glavobolje.

Tri oblika i zašto je podela važna

Retka epizodna, manje od jednom mesečno. Tu većina ljudi i ostaje, uz povremenu tabletu, i to je sasvim u redu.

Česta epizodna, između jednog i četrnaest dana mesečno tokom najmanje tri meseca. Ovde glavobolja već uzima stvaran deo života.

Hronična, petnaest i više dana mesečno tokom najmanje tri meseca. U tom trenutku više nije povremena neprijatnost nego svakodnevica.

Prelazak iz prvog u treći oblik je postepen i pacijent ga po pravilu ne primeti dok se ne dogodi.

Tiha zamka koju treba znati

Kada glavobolja postane česta, tableta se uzima sve češće. A kada se lek protiv bolova uzima često — kod običnih analgetika petnaest i više dana mesečno, kod jačih preparata deset i više — duže od tri meseca, telo počne da odgovara povratnom glavoboljom.

Tada nastaje glavobolja koja je prisutna već pri buđenju, tupa i svakodnevna, a lek pomaže sve kraće. Pacijent to razume kao pogoršanje osnovnog problema i uzima još češće.

Izlaz je postepeno smanjenje uz nadzor lekara, posle čega se kod većine glavobolja povuče u roku od nekoliko nedelja. Ako uzimate nešto protiv glavobolje više od dva puta nedeljno, ovo je prvo što treba proveriti.

Odakle napetost dolazi

Iz položaja glave nad ekranom i telefonom. Svaki santimetar za koji je glava isturena napred višestruko povećava opterećenje mišića koji je drže — i to opterećenje traje satima.

Iz stiskanja vilice, danju u koncentraciji ili noću u snu, o čemu pišemo u tekstu bruksizam.

Iz naprezanja očiju, naročito kod nekorigovane dalekovidosti i kod dugog rada na jednoj udaljenosti bez pauze.

Iz lošeg sna i iz stresa, koji ne izazivaju glavobolju sami po sebi nego preko trajno povišenog mišićnog tonusa.

Kod mnogih pacijenata postoje i okidačke tačke u mišićima vrata i ramena, koje bol ne prave na svom mestu nego ga šalju u glavu — o tome u tekstu miofascijalni bolni sindrom.

Šta stvarno pomaže

Redovno kretanje. Od svih preventivnih mera, redovna aerobna aktivnost ima najbolji odnos truda i efekta, i deluje na učestalost, ne samo na trenutni bol.

Rad na napetosti mišića i fascije vrata, ramena i baze lobanje, uz vraćanje pokretljivosti vratnim segmentima. Kod pacijenata sa izraženim osetljivim tačkama razlika se često oseti brzo.

Podešavanje radnog mesta: vrh ekrana u visini očiju, laktovi oslonjeni, telefon podignut ka licu umesto glave spuštene ka telefonu, i pauza od nekoliko minuta na svakih pola sata.

San i ritam obroka, jer je glad čest, a retko prepoznat okidač.

Kod hroničnog oblika lekar može uvesti preventivnu terapiju, koja se uzima svakodnevno i ne služi za gašenje napada nego za smanjenje njihove učestalosti.

Kada glavobolja nije tenziona

Ako se javi iznenada i najjača je u životu, ako je prati povišena temperatura i ukočen vrat, slabost, poremećaj govora ili vida, ako se javila posle udarca u glavu, ako se stalno pogoršava iz nedelje u nedelju, ako vas budi iz sna ili se pojačava pri kašljanju i naprezanju, ili ako je prva pojava posle pedesete godine — tada ide lekarska procena, ne terapija.

Pregled ostalih tipova dali smo u tekstu vrste glavobolja, a o pristupu na stranici tenziona glavobolja.