Preskoči na sadržaj
osteopata.rs

Saveti

Trigeri migrene: šta zaista pokreće napad, a šta je mit

Čokolada, sir, crveno vino, vreme — spiskovi „zabranjene hrane” kod migrene više plaše nego što pomažu. Šta je zaista potvrđeno kao okidač, a šta je mit.

Piše: Dragan Mitrović — osteopata, fizioterapeut i Amatsu terapeut

Objavljeno 23. januar 2026. · Dopunjeno 2. avgust 2026.

Šematski prikaz tela sa označenom oblašću: Glava i slepoočnica
Glava i slepoočnica

Spiskovi zabranjene hrane za migrenu kruže godinama: čokolada, sir, crno vino, orasi, citrusi. Pacijenti ih se drže, život se sužava — a napadi ostaju.

Razlog je što je veći deo tog spiska nastao iz pogrešnog zaključivanja, dok stvarni okidači nemaju veze sa hranom.

Zamka koja objašnjava skoro sve zablude

Napad migrene počinje satima pre bola, fazom najave. U toj fazi se javljaju promene raspoloženja, zevanje, ukočen vrat i — vrlo često — žudnja za slatkim.

Čovek pojede čokoladu, za dva sata dobije napad, i zaključi da je čokolada kriva. Zapravo je bilo obrnuto: napad je već počeo i on je izazvao želju za čokoladom.

Isti mehanizam objašnjava i osetljivost na svetlo i mirise koja se javi pre bola, pa se doživi kao okidač.

Zbog toga se veliki deo prehrambenih okidača nije potvrdio kada je ispitivan kontrolisano.

Šta se zaista pokazalo kao okidač

Promena ritma spavanja. I premalo i previše sna, i to naročito promena vikendom. Ovo je jedan od najdoslednijih okidača.

Preskočen obrok i pad šećera u krvi.

Nedovoljno tečnosti.

Menstrualni ciklus. Kod velikog broja žena napadi su vezani za pad estrogena pred menstruaciju, i to je jedan od najjačih poznatih okidača.

Popuštanje napetosti, ne sama napetost. Napad često dolazi kada stres prestane — u petak uveče, prvog dana odmora. To je razlog zbog koga se migrena javlja baš kada je čovek konačno slobodan.

Alkohol, i to naročito crno vino, ovde ipak jeste stvaran okidač, ali preko sopstvenih sastojaka i preko dehidracije, ne preko istorija o siru i čokoladi.

Jaki mirisi i treperava svetlost kod dela pacijenata.

Vremenske promene se često prijavljuju, ali su podaci neujednačeni — kod nekih ljudi veza postoji, kod većine se ne potvrdi.

Zašto potpuno izbegavanje ne funkcioniše

Ovo je novije razumevanje koje menja pristup. Kada se pacijent trudi da izbegne sve moguće okidače, život se sužava, a osetljivost na te nadražaje po pravilu raste, ne opada.

Umerena, kontrolisana izloženost nadražajima koji nisu pouzdano potvrđeni bolje prolazi od potpunog izbegavanja. Ono što vredi držati pod kontrolom jesu stvari koje se i inače tiču zdravlja — san, obroci, tečnost, alkohol.

Drugim rečima: redovnost je delotvornija od zabrana.

Kako proveriti sopstvene okidače

Jedini pouzdan način je dnevnik. Beležite datum i doba dana napada, san prethodne noći, obroke, ciklus, nivo napetosti i šta ste jeli i pili.

Posle mesec do dva obrazac se vidi. Ono što pacijenti najčešće otkriju nije hrana nego san i preskočeni obroci.

Važno je i pravilo koje se lako previdi: da bi se nešto smatralo okidačem, mora izazvati napad više puta, a ne jednom. Jedan slučaj je najverovatnije poklapanje.

Okidač koji se najređe prepozna

Sam lek protiv bolova. Kada se uzima često — kod običnih analgetika petnaest i više dana mesečno, kod jačih preparata deset i više — telo odgovara povratnom glavoboljom.

Pacijent tada ima svakodnevnu glavobolju i zaključi da su okidači svuda oko njega, iako je izvor u fioci sa lekovima.

Šta je iznad okidača

Migrena nije bolest okidača nego bolest praga. Isti nadražaj koji jednog dana ne izazove ništa, drugog dana izazove napad — jer je prag te večeri bio niži.

Zato je najveći dobitak u podizanju praga: redovan san, redovni obroci, redovna fizička aktivnost, i uklanjanje onoga što prag trajno spušta, kao što su nelečeni prekidi disanja u snu, hronična napetost vrata i preterana upotreba analgetika.

O vezi vrata i praga za napad pišemo u tekstu migrena i vrat, a o tome šta uraditi kada napad počne u tekstu pet stvari kada osetite da migrena dolazi.